|
GENERACIJI 2007 DIY
1. Uvodna riječ 2. Stroj 3. Deset godina 4. Žan 7. Pjanska 8. Epilog 9. Ministar 10. Pogled na zapad 11. Tri zvijezde do zore (In memoriam) 12. Krvave zastave 15. Mokri san 16. Sarajevo 17. Generaciji 18. Jutro je (Bonus Track) 19. Misho Kovach (Bonus Track)
Da li vam se desilo Da ostavite sve i da krenete Nošeni vjetrom, uz glasne povike Tražeći put do slobode
I onda negdje na tom putu Pogrešno skrenete I kao slijepac bez svoga bijelog štapa Dopuštajući da vas vode
Još jedan je kreten nasjeo na fol Nova je lutka upala u stroj Za ispiranje mozga, jer kome treba san Sa iskrivljenim smješkom čekamo novi dan
Da li vam se desilo Da se trgnete i da odjednom shvatite Da sve što radite je pogrešno I ne postoji način da se vratite
Na onaj pravi put Jedini što je ispravan Na onaj pravi put i riješite se okova Što vas vode do dna
Još jedan je kreten nasjeo na fol Ali onda je lutka uništila stroj Za ispiranje mozga, jer svima treba san Sa nekom novom nadom čekamo novi dan
Deset dugih godina Provedenih na marginama Ova situacija Nije povoljna
Mi trebamo promjene Ovako više ne ide Nešto više od sudbine Jer gore ne može
Uzmi me za ruku ti sad Krenimo putem ponosa Zajedno smo jači, ti to znaš Viči glasno, nek se čuje glas
Ova generacija Bez traga propada Uvijek neko nešto obećava Ni na tragu rješenjima
Žan živi u predgrađu Duboko u ofsajdu Pomalo vegetira Čeka deložaciju
Skupio je sve papire Što trebaju za azil Samo čeka pravi tren Da se vani ispali
Dosta mu je, kako kaže Istih laži i obećanja Svaki dan na televiziji Gleda ista sranja
Dok se gore ne dogovore Država propada Ekonomska situacija Nije najbolja
Žan ima oko trideset Još živi sa starcima Sve bi dao da ode odavde Čak i guze strancima
Želio bi da ode tamo Gdje ljudi cijene rad Da ne rinta svaki dan Za sto maraka
Nestao je jednog dana Taj lik znan k'o Žan Nestao je, kažu da je Ostvario američki san
O njemu kruže glasine Postao je legenda Snimio je, kažu, pornjak Za milion dolara
Jučer sam otišao u kafanu sam Teško sam podnio kad si otišla I tamo sam pio cijeli dan Ubijao tugu, jetru i novac za stan I tako sam sjedio za stolom u uglu Salijevao čašu za čašom u sebe I taman kad pomislih da utopio sam tugu Za stolom preko puta ugledah tebe
Izgledala si ljepša nego ikad Možda malo mutno, ali divno prije svega I taman kad krenuh da te molim za oprost Tu pored tebe ugledah njega Htio sam prosto da puknem od bijesa Ali pukla je samo čaša u ruci Stisnuh zube i opsovah nebesa Dok se konobar smijao mojoj muci
Nekako bih podnio što si otišla s njim Srce uvijek manje boli kad ga alkohol smoči Ali više nije moglo da se nosi s tim Kad je počeo da te liže na moje oči
Jer ti si bila s njim, ti si bila s njim Ja sam bio potpuno sam Jer ti si bila s njim, ti si bila s njim Ja sam pio cijeli dan
Prišao sam lagano u kulerskom stavu I strpljivo čekao da me pogleda I onda mu flašom razbio glavu I nos mu sjebao nogom iz okreta Lagano se srušio dole na pod Sa sviješću se počeo opraštati polako A ja sam raširenih ruku čekao poljubac tvoj Da mi kažeš: "Moj heroj" i da me zagrliš jako
Tad se skupi neka njegova raja Ti si vrištala: "TI NISI NORMALAN!." Jedan me spuca nogom u jaja Drugi mi izbi dva zuba van Nisam se pošteno ni snašao Kad neko mi od glavu razbi flašu I pomislih evo me k'o Romeo Dok ponosno ginem za ljubav našu
A ti si samo hladno gledala Mene sklupčanog na podu k'o miš pokisli I strpljivo si čekala Dok me nisu išutali i otišli
Slušam tako svoj omiljeni bend Oni izdali su novu ploču, sad su pravi trend Tekstove su sjebali, ritam su usporili Sviraju ko sise ali slušaju ih svi
Postali su popularni, bmw-ove vozaju S prvog mjesta na top listi nikad da se srozaju Uvijek pored sebe dobre koke vodaju Ma, zaboli ih kurac, samo da se dobro prodaju
Jer lako je kupiti lovu na račun stare slave A i masa ne voli pjesme što pune prazne glave Svi traže neke ljubavne stihove i rime A razmišljanje se slabo plaća, ne zamaraj se time
Jer i meni je više dosta slagat' slogove ovako Gdje, šta s čime, pravit' rime, kuda, koji i kako A na kurac su više mi se popeli svi I jedva čekam kada ćemo postati i mi
Prodani, sterilni, bogati
Mi hoćemo pare
Skupilo se društvo staro da nazdravimo - HEJ! Noćas niko nema briga, noćas slavimo Nije bitan povod, treba samo prilika i raja se napila Nije bitan povod, treba samo prilika i puna je birtija
Ovo veče svi ćemo se dobro naliti - HEJ! Času podigni visoko, zapjevaj i ti Nema te žene koju noćas ne možeš vinom utopiti Nema te brige koju noćas ne možeš zaboraviti
Poslije 12 rundi gazda svira fajronat - MRŠ! Manta ti se, muka ti je, ne znaš šta bi sad Naručuješ još jedno piće i padaš pod sto, k'o letva si se ubio Naručuješ još jedno piće i padaš pod sto, večeras to bi bilo to
Budiš se u bljuvotini pokraj trotoara Zovnuo bi taxi, ali nemaš više para Ustaješ polako i teturaš kući sam, prespavaćeš još jedan dan Ustaješ polako i teturaš kući sam, cijeli život si mamuran
U mračnoj sobi sad Sve je jasno kao dan Suznih očiju dok sjaj Skrivaš od mog pogleda
Rukama oči pokrivaš Suze na licu sakrivaš Ti šutiš, a ja ne pitam Taj pogled tvoj ja već odavno znam
Sada ide pokušaj da odložim kraj Da zadržim dah pred zadnji izdisaj Kažem, budi tu kraj mene, malo sačekaj Kažem, zagrli me čvrsto i ništa ne pitaj
Molim te, ne plači, znaš da ću morati da Ti brišem te suze svaku noć u snovima I neću moći da ih izbrišem iz sjećanja Neće biti dovoljna tek jedna pjesma ljubavna
Kao epilog za kraj
Od svog advokata nema boljeg drugara Čitav njegov je život obična prevara Životni mu moto: "živi brzo, budi flash" I kradi od naroda jer bitan je keš
Uspjeh je jedina stvar koju voli Nek je njemu super, a za druge ga boli Potplatio je staru samo da ga rodi Još uvijek rado priča o kupljenoj diplomi
Ministar
Postao je faca u bivšem režimu Iskoristio je maksimalno onu staru klimu Postati komunista bilo je u trendu Na putu do vrha smjestio je frendu
Snašao se taj i u novome sistemu Iza sebe imao je uticajnu ženu Promijenio je dres, promijenio je šemu I tako je upao u novu svjetsku kremu
Ministar
Krao je lovu na svaku foru Sada leži sam, ostario je u moru Pišake i govana koji su mu hrana Sjed, bezmoćan, a kao suha grana
Čuvaju ga debele čelične rešetke Zaključane niko neće trošiti metke Na ministra šupka, jebenoga smrada Najeb'o zbog vlastitog prljavog rada
Ma odabrao je on korupciju i mito Za dopunjavanje budžeta jer mu praksa plaća sitno Pronevjerio je lovu sa bankovnog računa Strane donacije je htio da pričuva
Možda i ne bi završio ovako Da je bio pažljiviji, da nije pričao svakom Sada u ćuzi kuje novi plan Jer preuzimanje vlasti veliki je san
Ministar
Pobjeda, govore već dugo Nekad davno sam slušao taj izlizan stih Sada se nasmijem, jer ne znam šta bih drugo Plakao bih, ali se ne usudim
Tranzicija, tako opravdavaju glad Kao da je to neka normalna stvar Postali smo obična statistika Običan broj, predodređen na zaborav
Blokada granica Radnici opet pripremaju štrajk Penzioneri opet na ulicama Slijedi socijalna eksplozija
Pogled na zapad, obična maštarija Varljivi osjećaj da neko čeka na nas Pogled na zapad, odavno već umara Nevidljiva granica
Svakom svoje, sve pošteno, pravedno Kad plaču i mole onda ne vidimo Jer tuđe nećemo, a svoje ne damo Poznati odgovor: "nismo mi krivi za to"
TRI ZVIJEZDE DO ZORE (in memoriam)
Još jedno ime na hladnom kamenu Kosturi slova što značenja nemaju Svom malom bogu sad u inat pjevaju Duhovi snova zaboravljeni u sjećanju
Kad sklopim oči bijele crte promiču Tri zvijezde u noći oblake pretiču Zajedno s njima sad za vas pjevaću Sve dok imam glas
Ova je za vas Na cesti za gore zelena svijetla gore Bijele linije prolaze Na nebu tri zvijezde do zore U mraku dva oka se bore Da ih ne probude prikaze
U njihovim očima, kažeš, nema više ničega Kažeš, sve si radio uzalud
A oni opet iste zastave vješaju Zastave mržnje i ponosa I onda pitaš se, kažeš, da li su u pravu Da li je taj krivi put ipak onaj pravi Otvori oči, čovječe, pogledaj ruke oko sebe Pogledaj ruke koje mole Te iste ruke, te iste ruke te čuvaju da ne padneš Da ne padneš i kad najjače udaraju Ustani, čovječe, ustani i zapjevaj Ustani i zapjevaj sa nama
Podigni glavu znam borio si se sam Isuviše dugo
I onda stigao je dan, nemaš nikoga Izgubio si sve
Sve one nade koje si imao ti U nova jutra
Sve one žrtve koje polagao si Za bolje sutra
Sad pružam ti ruku, uzmi je I pogledaj oči što istinu traže Svakim danom sve više je Nas što shvatamo da njihova istina laž je
Krvave zastave sad više ništa ne znače Već dugo vrijeme je da se novi san pronađe Sad dobro slušaj me, ustani hrabro junače Djeca ulice mole za tebe
Iza crnog stakla limuzine Od ubogih pogleda sakriven Gleda sa visine Stanovnike pizde materine
Crna stakla da ga stoka Ne gleda ispod oka Da mu ne isprlja kravatu Marva što se bije u blatu
Istina da neke detalje Ne shvata baš i najbolje Kako može čovjek radan Kraj takvih ćevapa ovdje ostati gladan
Što povijaju leđa kad ne nose teret Što liježu u grobove kad imaju krevet Što mu se iza leđa deru Paddy pederu! Paddy pederu!
Al zna on da nije baš njega Bog tek slučajno poslao u Bosnu Da nahrani gladne, pomiri plemena Očisti od mina travu rosnu Da pokaže prljavim divljacima Mir, toleranciju i demokraciju I kako da, dok mu se u šupak guraju Zadrže dignitet i eleganciju
Glavni klaun u cirkuskoj predstavi Visoki predstavnik
Jedne divne ljetne noći Dok sam sjedio u parku Ja spazih sjajne crne oči Kako me gledaju
Okus soli na njenim usnama Te noći mi je tako prijao A zvijezdama u crnim očima Mjesec se smijao
Ruka mi je malo skrenula Ona se osmijehnula I onda me zviznula u jaja
Jaja
Te sam iste ljetne noći Pogledao smrti u oči Baš joj nije bio neki fol Da mi nanese takvu bol
Nisam stig'o reći ni keks Odmah me opkoli 5-6 drotova A bio je to čisti refleks Kad sam joj razbio glavu od trotoar
Sad ljetne večeri provodim u ćeliji Moj život bio bi puno veseliji Da me nije zviznula u jaja
Tako ležim na plaži i divan je dan Sunce prži a ja uživam Samo malo je glupo što sam sam Što kraj sebe nemam nikoga
Kad pored mene se stvori divna djevojka U očima joj vidim da je strankinja Već pomislih da haluciniram Kad ona me pita…
Pita me: "Da li je slobodno" A ja joj kažem: "How yes no" Spustila je peškir odmah do mog I tako je počeo naš razgovor
Znanje jezika nije prepreka Objašnjavam joj nogama Skontao sam da je Čehinja I na odmoru sa starcima
Bila je druželjubiva Skinula je top, kaže: "Vrućina Namaži me po leđima" Kad odjednom nastade fatačina
U sumrak, uz zalazak sunca Stigli smo napokon do vrhunca Ova priča nema sretan kraj Ja sam ispao iz kreveta
Mokri san, stalno sanjam Ista priča se ponavlja Slatka noćna mora koja prati me Nakon koje trebam tuširanje Jer se budim uljepljen
Ustajem polako iz kreveta I lagano odlazim do prozora A napolju je prava mećava Ni traga ljetu ni češkim kokama
Opet je jedna od noći Što vraćaju vrijeme - kazaljke stoje
Na nebu igraju sjene Umiru zvijezde dok oči - krovove broje
Opet mi je deset godina Sakriven ispod kreveta
Niz moju ulicu kolone Noć svijetla bez mjesečine - krovovi gore
Rafali sijevaju iz tmine Topovi pale lampione - u vatrene zore
Ove ću noći opet znam Sanjati onaj isti san
I zato budi kraj mene, trgni iz tmine I stisni za ruku i ne daj da zaspem Opet je noć bez mjesečine Opet su sjene prokleto jasne Kroz glavu mi opet prolaze slike U mraku sakriven, dok krovovi gore Opet ću noćas sanjati onaj isti san U kojem Bog umire
Odajem ti počast generacijo Rođena u suzama, mržnjom hranjena Oni lažu te, lažu generacijo Uzimaju sve, otimaju sne
Obriši suze generacijo Sad bar je jasno, za plakanje je prekasno Podigni glavu generacijo Ustani i kaži da dosta ti je laži
Ti što u mraku stojiš sasvim sam Pitaš se ko ukrao je san Sad vikni glasno, pokaži da imaš glas Jer jedan si od nas
Ti nisi prvi rođen u krvi Oni hoće da te slome, jer ti si za njih loš Kad ti se plače, ti zaurlaj jače Jer mi smo ovdje, ima nas još
|
|